Kuća bosanskog jezika u Tuzli je stalna muzejska postavka posvećena bogatoj historiji bosanskog jezika i bosanskohercegovačke kulture. Ovo je i spomenik bosanskoj pismenosti koji je moguće posjetiti uz raniju najavu.
Kuća je nastala na inicijativu bivšeg Gradonačelnika Tuzle, Jasmina Imamovića i njena stalna muzejska postavka se sastoji iz dvije cjeline, a otvorena je u septembru 2022. godine. Prva cjelina donosi povelje, epigrafske natpise, pisma, rukopise, štampane knjige, od Povelje Kulina bana do Ustava Federacije Bosne i Hercegovine iz 1994. godine kada se bosanski jezik, nakon ukidanja njegovog naziva 1907. godine, ponovo vraća u službenu upotrebu.
Pored spomenutih dokumenata iz bogate bosanskohercegovačke jezičke tradicije, javnosti su predstavljeni sadržaji Povelje bana Stjepana II Kotromanića, Kunovski zapis, Humačka ploča, Pismo Gazi-Husrev bega, zatim naslovne stranice knjiga Matije Divkovića, Nauk krstjanski i prevod djela Ispovjedaonik, fra Stjepana Matijevića sa latinskog na bosanski jezik, tekst fra Antuna Kneževića objavljen u časopisu „Bosanski prijatelj“ 1870. godine, kao i službene evidencije iz austrougarskog perioda od 1878-1918. godine, te reprint izdanje „Gramatika bosanskog jezika“ iz 1890. godine.
Druga cjelina je posvećena autoru prvog bosansko-turskog rječnika, Muhamedu Hevaiji Uskufiju, koji se u literaturi naziva Maqbuli Arif i Potur Šahidija. Djelo je nastalo 1631. godine i predstavlja vrijedno djelo slavenske lingvistike i pravu vrijednost u historiji slavistike. Ovaj rječnik predstavlja materijalni dokaz i kulturni spomenik o višestoljetnoj kulturnoj prošlosti bosanskog jezika i Bosne i Hercegovine.
Postojanje muzejske postavke Kuća bosanskog jezika doprinosi afirmaciji bosanskog jezika, posebno među mlađom populacijom, učenicima i pojedincima koji se bave istraživanjem kulturne historije i historije jezika.
V. M.
(Vijesti.ba)
