Fermentacija je drevna tehnika konzervisanja hrane koju i danas koristimo u proizvodnji različitih prehrambenih proizvoda, poput vina, sira, kiselog kupusa ili jogurta.
Fermentirana hrana odličan je izvor blagotvornih probiotičkih bakterija koje se povezuju s nizom pozitivnih učinaka na zdravlje.
Što je fermentacija hrane?
Fermentacija je prirodni proces u kojemu mikroorganizmi, poput kvasaca i bakterija, pretvaraju ugljikohidrate, primjerice škrob i šećere, u alkohol i kiseline. Alkohol i kiseline prirodni su konzervansi koji fermentiranoj hrani daju karakterističnu aromu i kiselost.
Proces fermentacije ujedno utječe i na rast blagotvornih bakterija, poznatih pod nazivom probiotici. Stoga se redovita konzumacija fermentirane hrane smatra izvrsnom prehrambenom navikom koja ima pozitivan utjecaj na sveukupno zdravlje.
Najpoznatije vrste fermentirane hrane
Fermentirana hrana popularna je u cijelom svijetu, a neke od najpoznatijih vrsta fermentiranih namirnica, pića i jela su:
fermentirani mliječni proizvodi – jogurt, kefir, sirevi
kiseli kupus
masline
pivo
vino
jabukovača
određeni suhomesnati proizvodi
egzotična jela – tempeh, natto, kombucha, miso
Blagodati fermentirane hrane
Fermentacija se povezuje s brojnim blagotvornim djelovanjima na organizam, a fermentirana hrana nerijetko se smatra nutritivno bogatijom od nefermentiranih namirnica.
Fermentirana hrana poboljšava probavu
Probiotici koji se razvijaju tokom fermentacije hrane pomažu uspostavljanju ravnoteže bakterija u našem probavnom sistemu.
Postoje naučni dokazi kako probiotici mogu utjecati na smanjenje neugodnih simptoma sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ali i drugih uobičajenih tegoba probavnog sistema kao što su dijareja, nadutost, meteorizam i konstipacija.
Tako su rezultati jedne šestosedmične studije u kojoj je sudjelovalo 274 ispitanika s IBS-om pokazali kako je svakodnevna konzumacija 125 g kiselog mlijeka utjecala na poboljšanje simptoma IBS-a, poput nadutosti i učestale stolice.
Fermentirana hrana utječe na zdravlje imunosnog sistema
Bakterije koje žive u našem probavnom sustavu imaju značajan utjecaj na naš imunosni sistem. Upravo zbog visokog sadržaja probiotika, konzumacija fermentirane hrane može pomoći jačanju imunosnog sustava te smanjiti rizik od infekcija, ali i pomoći bržem oporavku od bolesti.
Fermentacija čini hranu bolje probavljivom
Proces fermentacije pomaže u razgradnji hranjivih tvari iz hrane, čineći ih tako pristupačnijima za probavni sistem. Primjerice, tokom fermentacije mlijeka prirodno prisutni šećer laktoza razgrađuje se do glukoze i galaktoze, a kao rezultat nastaju fermentirani mliječni proizvodi koje osobe s intolerancijom laktoze mnogo bolje podnose od mlijeka.
Osim toga, fermentacija pomaže i u razgradnji antinutrijenata iz hrane, kao što su fitati i lektini prisutni u sjemenkama, žitaricama i mahunarkama, koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari.
Zaključak
Fermentacija je proces razgradnje ugljikohidrata uz pomoć bakterija i kvasaca, a predstavlja staru tehniku konzervisanja hrane. Zahvaljujući svom blagotvornom utjecaju na probavu i imunitet, fermentirana hrana svakako zauzima važno mjesto u pravilnoj i uravnoteženoj prehrani.
