Najveći kamen oltara u srcu Stonehengea zapravo je škotskog, a ne velškog podrijekla, pokazali su naučnici koji su istraživali njegov hemijski i mineralni sastav.
To “nevjerojatno” otkriće zapanjilo je stručnjake i razbilo nekoliko stoljeća dugo vjerovanje o porijeklu stijene u centru prahistorijskog spomenika.
Još uvijek se ne zna kada je točno divovski kamen stigao na Salisburyjsku ravnicu u Wiltshireu, no naučniic vjeruju da je to bilo nekad u periodu između 2620. i 2480. godine prije naše ere. Raspravlja se i je li danas horizontalno postavljen kamen nekad stajao uspravno.
Novo otkriće implicira da je jedan od najpoznatijih kamena na svijetu prenesen s puno dalje lokacije nego što se ranije vjerovalo – najmanje 700 kilometara. Smatralo se da je šest tona teška stijena u centru drevnog hrama stigla iz Walesa jer je većina njih u Stonehengeu porijeklom iz tog dijela velike Britanije.
Naučnici su analizirali njegov hemijski sastav i minerale i s 95 posto sigurnosti zaključili da je stigao sa sjeveroistoka Škotske. Koautor studije Richard Bevins sa univerziteta Aberystwyth rekao je da je to otkriće doista nevjerovatno. “To mijenja ono što smo vjerovali prošlo stoljeće”.
“Uspjeli smo utvrditi dob i hemijski otisak vjerojatno jednog od najpoznatijih stijena u svjetski poznatom drevnom spomeniku”, rekao je. “Sad možemo utvrditi da je taj kamen škotskog, ne velškog podrijetla”, zaključio je, no dodao da se istraživanje nastavlja kako bi se utvrdila točna lokacija.
Drugi koautor istraživanja objavljeneog u časopisu Nature, Robert Ixer, rekao je da ovaj zaključak otvara pitanje kako se tako velik kamen prenio iz tako velike udaljenosti, kao i zašto je to uopće učinjeno.
“Ova otkrića imaju veliki utjecaj na razumijevanje neolitičkih zajednica, razinu njihove povezanosti i njihovih prometnih sustava”, dodao je.
