MENI

himalajska-sol-2-750x460

Himalajska sol – prednosti i hranjive vrijednosti

Himalajska sol je sol dobivena iz jednog od najstarijih i najvećih rudnika u Pakistanu.

Procjenjuje se kako je rudnik nastao prije 800 miliona godina uslijed tektonskih poremećaja koji su zarobili plitki dio mora koji je polako isparavao duboko u zemlji i nastale su velike naslage morske soli bogate mineralima.

Himalajska sol se ručno bere i ne podvrgava rafinaciji te se ne dodaju aditivi odnosno tvari za sprečavanje zgrudnjavanja. Također, zbog samog netaknutog nalazišta, smatra se i najčišćom soli na svijetu.

Razlika između himalajske i obične soli

I himalajska i obična sol su po hemijskoj strukturi natrijev hlorid. Međutim, postupak branja himalajske soli osigurava ovoj vrsti soli sadržaj brojnih minerala i drugih elemenata u tragovima koji se ne mogu naći u običnoj soli.

Svijetlo ružičastu boju ova sol duguje udjelu željeza. Međutim, iako je tačno kako je ova sol u usporedbi s domaćom kuhinjskom soli bogatija za brojne elemente, svi se oni nalaze u tragovima i unose u premalim količinama da bi bili značajni za organizam.

Oprez kod unosa himalajske soli zbog nedostatka joda

Nema naučnih istraživanja koje su se bavile usporedbom utjecaja himalajske soli i kuhinjske soli na zdravlje, ali možemo nagađati kako vrlo vjerojatno obje soli imaju isti učinak na organizam.

Ako u prehrani nastojite izbjegavati aditive, tada je himalajska sol dobra alternativa našoj kuhinjskoj soli. Važno je napomenuti kako je sol glavni izvor joda u prehrani, stoga, ako koristite himalajsku sol potrebno je pronaći alternativni izvor joda poput morskih algi, ribe ili joda u obliku dodatka prehrani.

Himalajska sol nije mudar izbor u trudnoći i tokom dojenja

Trudnice su u visokom riziku od razvoja nedostatka joda iz razloga što se potrebe za jodom u tom osjetljivom razdoblju povećavaju. Potrebe za jodom ostaju visoke i tokom dojenja zbog toga što bebe jod dobivaju putem majčina mlijeka. Nedostatak joda u organizmu može biti opasan kako za majku tako i za dijete – kod ploda može doći do poteškoća u tjelesnom i mentalnom razvoju.

Zaključak

Bez soli ne možemo živjeti međutim, moramo biti i svjesni kako visoki unos soli itekako šteti.

Visoki unos soli veliki je čimbenik rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Osim s razvojem kardiovaskularnih bolesti, povećani se unos soli povezuje i s nastankom karcinoma želuca, bubrežnih bolesti, osteoporoze i katarakte. Dnevni unos soli ne bi trebao premašiti 5 g dnevno. Smanjenje unosa soli značajno doprinosi smanjenju rizika od moždanog i srčanog udara, pa koju god sol koristili u prehrani, svakako bi je trebalo racionalno trošiti.

Komentariši

Pratite nas na društvenim mrežama

Vremenska prognoza za danas

SARAJEVO

Kursna lista