Hren (lat. Armoracia rusticana) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Brassicaceae. Raste na vlažnim terenima širom svijeta, a njegovom prvim staništem smatra se srednja i jugoistočna Europa. Uzgaja se zbog svog korijena koji se koristi kao začin. Biljka može narasti do 1 m visine. Ima krupno zeleno lišće i bijeli korijen ljutog okusa. Korijen se kao začin upotrebljava isključivo u svježem obliku.
Nutritivna i energetska vrijednost hrena
Energetska vrijednost 100 g hrena iznosi 63 kcal. Hren se zbog nutrijenata koje sadrži te sastojaka koji djeluju kao prirodni antibiotici ubraja u visokovrijedne namirnice. Sadrži veliku količinu vitamina C i kalija, dobar je izvor željeza i kalcija te vitamina B1 i B6, dok u nešto manjim količinama sadrži i vitamin B2 te minerale fosfor i magnezij.
Priprema hrane s hrenom
Listovi hrena bogati su karotenom, klorofilom i vitaminom C. Mogu se koristiti u pripremi salata, ali kao što je već spomenuto, u prehrani se najčešće koristi korijen hrena.
Korijen hrena zahvaljujući svojoj karakterističnoj oštrini i ljutini poboljšava okus mnogih jela. Odličan je dodatak salatama i umacima na bazi majoneze, senfa i vrhnja, a često ga poslužujemo i s ribom ili kuhanim mesom.
Oguljeni ili naribani hren brzo gubi svoju aromu i ljutinu pa je potrebno potrošiti ga u roku od nekoliko dana.
Ako želite ublažiti ljutinu korijena, možete ga svježeg i neočišćenog držati u mlijeku sat vremena prije ribanja ili ga pomiješati s jabukom.
Hren se posebno često koristi u pripremi jela tokom praznika jer pomaže očistiti organizam od teške hrane koju konzumiramo u tom razdoblju.
Kupnja i čuvanje hrena
Prilikom kupnje izbjegavajte korijenje zelenkaste boje ili ono koje klija. Birajte čvrste i neoštećene komade. Kako bi se sačuvala aroma hrena, potrebno je neočišćenog držati ga u zatvorenoj posudi u zamrzivaču. Tako se može sačuvati do 6 mjeseci, a u zamrzivaču i duže.
Ljekovita svojstva hrena
Hren je izrazito bogat vitaminom C kojeg u 100 g korijena ima oko 100 mg. Kao lijek se koristi u liječenju skorbuta, reume, plućnih bolesti i kašlja. S drugim ljekovitim biljkama se pod imenom Armoracia spominje u zapisima rimskog prirodnjačkog naučnika Plinija Starijeg.
Stari Grci su hren koristili kao pomoć kod bolova u leđima, a u Americi se nekada koristio kao prirodna i učinkovita pasta za zube.
Hren podiže imunitet, potiče probavu te poboljšava cirkulaciju i rad srca. Djeluje antikancerogenu kod malignih oboljenja jetre, jednjaka, mjehura te debelog i tankog crijeva.
Naribani korijen hrena može se koristiti u oblogama koje pomažu kod inficiranih rana, išijasa, reumatičnih zglobova i ukočenih mišića.
Pretjerano korištenje hrena može izazvati pojavu plikova po koži. Ako patite od hroničnih oboljenja štitnjače ili bubrega, preporučuje se da izbjegavate korištenje hrena u prehrani.
