Međunarodni dan femicida, se obilježava 6. decembra, i ustanovljen je u znak sjećanja na tragičan događaj iz 1989. godine u Kanadi kada je na Univerzitetu u Montrealu 25-godišnji muškarac, Marc Lépine, ubio 14 žena, a zatim sebi oduzeo život. Lépine je svoje žrtve odabrao isključivo zato što su bile žene, a ovo je bio čin nasilja zasnovanog na rodnoj diskriminaciji.
Ovaj događaj, poznat kao Montrealski masakr, bio je okidač za globalno pokretanje inicijativa koje imaju za cilj podizanje svijesti o nasilju nad ženama i femicidu.
Piše: Mr.psy. Vedrana Andrić dipl psiholog
6. decembar se obilježava širom svijeta, a cilj je da se podstaknu promjene, ojača zaštita žena i da se društvo osvijesti na ozbiljnost problema femicida.
Femicid je najteži oblik rodno zasnovanog nasilja, a često je rezultat dugotrajnog fizičkog, emocionalnog, psihološkog ili seksualnog zlostavljanja. Povezan je sa društvenim normama gdje se žene vide kao inferiorne odnosno kao objekti kontrole, posjedovanja i nasilja.
Nasilje nad ženama nije samo “jedinstveni trenutak” bijesa ili slučajnih nesuglasica, već duboko ukorijenjeni obrazac ponašanja koji se koristi za stjecanje moći i dominacije nad partnericom.
Nasilnik neće prestati dok ne preuzme apsolutnu kontrolu nad ženom odnosno kontrolu nad svakim aspektom života svoje partnerice, zbog čega je važno razumjeti dinamiku nasilja i pružiti potrebnu podršku žrtvama.
Na tom putu, nasilnik koristi sve vrste nasilja, od psihičkog, fizičkog, seksualnog, finansijskog sve u cilju da organiči potpunu slobodu žene.
U mnogim slučajevima kada žena pokuša da pruži otpor i pokuša da izađe iz nasilnog odnosa, u konačnici dovede do još težih posljedica, a nerijetko do femicida.
Femicid je nažalost naša svakodnevica, no nema još uvijek pravnu kvalifikaciju jer zakoni Bosne i Hercegovine ne prepoznaju ovaj termin. U Krivičnom zakonu postoji termin krivično djelo nasilja u porodici, no međutim često se tretira kao prekršaj, pa i to je jedan od razloga zbog kojeg žrtve često ne prijavljuju nasilje jer su kazne blage, čak i blaže od onih koji je zakon predviđa.
Istraživanja pokazuju da u strukturi izrečanih sankcija dominiraju uslovne kazne i to je zasigurno jedan od razloga zbog kojih oni koji su učinili nasilje čine ga ponovo.
Samo u 2024. godini u Bosni i Hercegovini je ubijeno 9 žena, a tokom zadnjih šest godina više od 60 žena je ubijeno koje su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera. Što znači da u prosjeku jednom mjesečno jedna žena izgubi svoj život.
Važno je naglasiti da femicid nije samo pitanje pojedinca, već duboko ukorenjen društveni problem koji je povezan s rodnom neravnopravnošću i širim sistemima nejednakosti.
Borba protiv femicida zahtjeva promjene na svim nivoima društva, uključujući zakonodavne reforme, obrazovanje, jaču zaštitu žena i promjene u društvenim normama koje omogućavaju nasilje prema ženama.
