Nekoliko zemalja i kompanija širom svijeta eksperimentira sa četverodnevnom radnom sedmicom . Ovakva praksa organizovanja posla, se pokazala učinkovita kako za zaposlenika tako i za poslodavca, i sve sa ciljem povećanja produktivnosti zaposlenika na poslu, i poboljšanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
Piše: Mr.psy. Vedrana Andrić dipl psiholog
Četverodnevno radno vrijeme obično podrazumijeva rad da zaposlenik radi četiri dana u sedmici, dok firma svoje poslove obavlja svih pet radnih dana u sedmici, na način da zaposlenici se rotiraju tako da jedne radne sedmice neki od zaposlenici imaju slobodan ponedeljak, a neki petak. Na takav način poslovanje firme nije ometeno skraćenom radnom sedmicom zaposlenika.
U Bosni i Hercegovini četverodnevna radna sedmica nije široko rasprostranjena, ali sve se više razmatra u kontekstu modernizacije radnih praksi. Neki poslodavci, posebno u IT sektoru, ili u inovativnim kompanijama, eksperimentišu sa ovom praksom kako bi povećali zadovoljstvo zaposlenika, i učinkovitost zaposlenika na poslu.
Zadovoljstvo zaposlenika značajno utiče na opće zadovoljstvo života svakog čovjeka. Najjednostavnije, kada su zaposlenici zadovoljni uslovima rada zadovoljniji su cjelokupnim svojim životom jer doživljavaju veće emocionalno blagostanje, imaju bolje međuljudske odnose kako na poslu tako i privatno, imaju veću motivicaju za rad, više se angažiraju na radnim zadacima, imaju bolju ravnotežu između posla i privatnog života.
Ovi faktori zajedno doprinose općem zadovoljstvom životom, čineći radno okruženje ključnim elementom u oblikovanju kvalitete života svakog čovjeka.
Dosadašnja istraživanja pokazuju da četverodnevna radna sedmica ima nekoliko pozitivnih učinaka i to na način da povećava produktivnost zaposlenika na poslu, smanjuje stres i izgaranje na poslu, poboljšava mentalno zdravlje zaposlenika, povećava zadovoljstvom poslom, smanjuje broj bolovanja i smanjuje fluktuacija zaposlenika.
Kvalitetno slobodno vrijeme je jednako važno kao i rad. Kada zaposlenici imaju više slobodnog vremena onda se povećava njihovo zadovoljstvo poslom, jer imaju dodatno vrijeme za odmor i opuštanje što im pomaže da se regeneriraju, uslovno rečeno “napune baterije”, što u konačnici smanjuje stres, što ih čini produktivnijim na poslu.
Slobodno vrijeme zaposlenicima omogućava kvalitetno vrijeme provođenje sa voljenima, što direktno utiče na opće zadovoljstvo i sreću u životu.
Više slobodnog vremena omogućava više vremena da se zaposlenici bave svojim hobijima i različitim interesima, što doprinosi njihovom emocionalnom blagostanju.
Dovoljno slobodnog vremena pomaže u postizanju bolje ravnoteže između poslovnih i ličnih obaveza.
Redovito i kvalitetno odmaranje smanjuje rizik od izgaranja na poslu, smanjuje osjećaj kod zaposlenika preopterećenosti, time se smanjuje broj odlazaka na bolovanja jer cjelokupno zdravlje čovjeka je bolje.
Više slobodno vremena potiče zaposlenike da se bave fizičkom aktivnosti, i zdravijim načinom života. Tako da zaposlenici se bolje hrane, imaju redovan san, a sve to pozitivno djeluje na njihovu produktivnost na poslu.
U konačnici, osvještavanje poslodavaca da rad čovjeka ne bi trebao biti protiv čovjeka, već ZA čovjeka uzimajući u obzir sve njegove potrebe.
Od nezadovoljnog, preopterećenog, iscrpljenog radnika poslodavac nema koristi, već ima velike finansijske gubitke, kako zbog bolovanja, tako zbog grešaka napravljenih prilikom obavljanja rada.
Zadovoljan čovjek, je uspješan radnik.
