Zagrljaj je najmoćniji oblik komunikacije u kojemu ne sudjeluje govor. U organizmu potiče biološke procese čiji produžen izostanak škodi zdravlju i narušava blagostanje.
Dodirom komuniciramo izražavajući svoje osjećaje, on nas smiruje, ali i djeluje ljekovito; zagrljaji nas čak mogu učiniti otpornijima na bolesti jačajući naš imunitet.
Dodir je potreban za život i rast – brojne koristi masaže beba
Značaj grljenja po duševno blagostanje uočljiv je već kod male djece, kojoj zagrljaji ulijevaju sigurnost i saznanje da se neko o njima brine. Djeca kojoj su ti osjećaji pravovremeno usađeni kasnije postaju samostalnija i samouvjerenija i imaju kvalitetnije ljubavne odnose u mladoj i odrasloj dobi. Među djecom kojima su zagrljaji uskraćeni zabilježen je viši postotak poteškoća u tjelesnom i umnom razvoju.
Što su otkrila istraživanja
Naučna istraživanja su razjasnila blagodati grljenja i fiziološke mehanizme na kojima počivaju.
Evo što zagrljaj donosi:
signalizuje naklonost i brižnost,
ulijeva ohrabrenje i povjerenje,
potiče zbližavanje,
prenosi emocije,
snižava krvni pritisak i
jača imunitet
Istraživanje provedeno 2006. na Univerzitetu DePauw u Indiani dokazalo je da ljudi mogu dodirom obavijestiti druge o svom emocionalnom stanju. U istraživanju su učestvovala 124 para, od kojih je jedan član imao zadatak dodirom prenijeti svoju emociju partneru, kojemu su oči bile zavezane radi izbjegavanja utjecaja izraza lica.
Partner koji je prenosio emociju bio je slobodan izabrati način dodirivanja. Pokazalo se da je zagrljaj uobičajen način signaliziranja ljubavi dodirom. Simpatija se također vrlo često izražava zagrljajem, ali manje čvrstim nego ako je u pitanju ljubav. Muškarci koji izražavaju tugu ili suosjećanje ženama također ponajviše pribjegavaju zagrljaju, dok drugog muškarca samo dodirnu. Grljenje je uobičajena gesta kojom oba spola prenose zahvalnost i sreću.
Donosi plimu oksitocina
Istraživanja su pokazala da zagrljaj izaziva proizvodnju veće količine oksitocina, hormona koji djeluje na amigdalu i hipokampus, područja mozga koji regulišu stres, emocije i pamćenje. Oksitocin ublažava stres i stidljivost, povećava suosjećanje i učvršćuje povezanost između dvoje ljudi.
Snižava krvni pritisak
Zagrljaj putem oksitocina snižava krvni pritisak i djeluje zaštitno na srce i krvne žile, pokazala je 2003. godine studija dr. Karen Grewen na Univerzitetu Sjeverne Karoline. U studiji je sudjelovalo stotinu parova raznih dobi koji su živjeli zajedno najmanje pola godine. Dio parova imao je zadatak grliti se desetak minuta, dok je drugi dio ostao sjediti. Zatim su svi sudionici pojedinačno morali obaviti stresan zadatak – snimiti svoj govor u trajanju od tri minute.
Pritisak je prije i poslije snimanja bio značajno niži kod sudionika koji su se prethodno grlili, nego kod onih koji su sjedili. Istraživači su taj fenomen pripisali oksitocinu, čije su razine poslije grljenja bile više nego prije. To je navelo ekipu na zaključak da je oksitocin zaslužan za niži pritisak i veću smirenost.
Podiže imunitet i štiti od virusnih bolesti
Grljenje podiže imunitet i štiti od virusnih bolesti, otkrio je 2014. pokus Dr. Sheldona Cohena na Univerzitetu Carnegie Mellon u Pennsylvaniji. U prvom dijelu pokusa je 400 dobrovoljaca testirano zbog utvrđivanja koliku društvenu podršku primaju i koliko se puta dnevno grle. U drugom su dijelu u laboratorijskim uslovima izloženi virusu prehlade. Postotak oboljelih bio je niži, a brzina oporavka brža među onima koji su se više grlili.
Istraživanje iz 2019. iznjedrilo je jednake rezultate: ko spava priljubljen uz partnera ima manji rizik obolijevanja od prehlade.
