Peršun se smatra jednim od najviše upotrebljavanih začina na svijetu, a dobro ide sa svim jelima bilo da je riječ o salatama, supama i varivima ili pečenju.
Peršun povećava funkciju spolnih žlijezda kod muškaraca i koristi se za bolesti prostate.
Znate li da 100 g peršuna sadrži 4 puta više vitamina C od istih 100 g limuna.
Peršun čak ni zimska hladnoća ne uništava, a podnosi i do 5-7 stepeni ispod nule.
1. juna 2011. stupio je na snagu akt glavnog državnog sanitarnog doktora Ruske Federacije Br. 30. Pomenutim aktom kovrčavi peršun uvršten je u skupinu “Biljke koje sadrže snažne, opojne ili otrovne tvari.”
Poznato je da je i sama Maria de Medici, francuska kraljica, cijenila peršun, jer ju je spasio od depresije, a pomagao u slučaju sloma.
Grci su peršun koristili u pogrebnim vijencima i vijencima za pobjednike sportskih igara.
Glavna količina peršina kao začina dolazi iz Kanade i europskih zemalja: Španije, Italije, Njemačke, Mađarske, Belgije.
Većina našeg naroda uzgaja peršun u svojim povrtnjacima i voćnjacima.
Peršin smanjuje loš zadah kada se žvače svjež. To je zbog visoke razine klorofila.
Inače, ova biljka najpoznatija je po svojim diuretskim svojstvima.
Intenzivan okus peršuna obogatit će vaše jelo, te tijelu donijeti niz zdravstvenih prednosti.
