Novo istraživanje ukazuje na zabrinjavajuće podatke: iako su stope samoubistava među ljekarima u opadanju, ljekarke su i dalje značajno ugroženije od ostatka populacije.
Studija koju je provela istraživačka grupa sa Medicinskog univerziteta u Beču, objavljena u uglednom British Medical Journalu, otkriva da su ljekarke suočene s čak 76 posto većim rizikom od samoubistva u poređenju s općom populacijom.
Analizirani su podaci iz 39 studija provedenih u 20 zemalja, uključujući Evropu, SAD i Australiju. Studija je obuhvatila period od 1960. do 2024. godine i uporedila stope samoubistava među ljekarima s onima u općoj populaciji.
Rezultati su pokazali da ljekari nisu u većem riziku od samoubistva u poređenju s ostatkom društva. Međutim, kod ljekarki je situacija znatno drugačija. Iako su se stope samoubistava smanjile s vremenom, one su i dalje 24 posto više nego kod ostalih žena.
Stručnjaci sugerišu da bi veća svijest o mentalnom zdravlju i podrška na radnom mjestu mogli biti ključni faktori u smanjenju stope samoubistava. Ipak, upozoravaju da rizik varira zavisno od zemlje i radnog okruženja, što ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjima.
Osim toga, analiza je pokazala da su ljekari, u poređenju s drugim profesijama sa sličnim socijalno-ekonomskim statusom, u većem riziku od samoubistava. Iako se sličan trend primjećuje i kod ljekarki, nedostatak podataka spriječio je dublju analizu.
Istraživači naglašavaju važnost daljeg istraživanja i mjera prevencije, posebno kod ljekarki, kako bi se dodatno smanjio rizik od samoubistava u ovoj rizičnoj profesiji. Također, pozivaju na procjenu uticaja pandemije Covid-19 na mentalno zdravlje i stope samoubistava među ljekarima širom svijeta.
Istraživanje je otvorilo i pitanje neophodne sistemske podrške ljekarima, posebno ženama u medicini, te ukazalo na potrebu za hitnim akcijama kako bi se spriječili tragični ishodi.
