Ovogodišnje izdanje Filmskog festivala u Veneciji počinje danas. Festival je na svojim počecima, prije tačno 90 godina, bio duboko povezan s fašizmom, piše u svom specijalnom prilogu DW.
Ove godine Filmski festival u Veneciji slavi devedeseti rođendan. Grad će opet okupiti svjetsku filmsku kremu i zablistat će poznatim sjajem. Ali 1932. godine, kada je utemeljen, festival je bio u mračnoj sjeni fašizma.
Prvi predsjednik festivala bio je Giuseppe Volpi, bivši ministar finansija diktatora Benita Mussolinija. Proklamirani cilj bio je da festival predstavi kao produkt fašizma, da naglasi inovativnu kulturnu snagu i eksperimentalnu volju.
– Kao spektakl uz sudjelovanje Hollyvwooda i s međunarodnom publikom, festival je režimu davao aureolu modernog sjaja i stila – zapisala je filmska historičarka Marla Stone.
Prvi festival održan je od 6. do 21. augusta na terasi hotela Excelsior. Ubrzo je to mjesto postalo premalo za sve festivalske potrebe pa je na ostrvu Lido izgrađena kino-dvorana „Palazzo del Cinema”.
Već 1937. godine, festival je imao 60.000 posjetitelja. Prisustvo brojnih holivudskih zvijezda privuklo je publiku. Ona nije samo pratila događanja na filmskom platnu pred spektakularnim noćnim kulisama Venecije, već je uživala i u neposrednoj blizini poznatih glumica i glumaca.
Prva faza festivala u kojoj je navodno bio otvoren za svijet, nije preživjela početak rata. Od 1938. godine su sve nagrade za najbolji strani film dodjeljivane filmovima iz nacističke Njemačke, saveznice Mussolinijevih fašista.
Žiri više nije bio nezavistan, a festival je postao propagandna pozornica.
Tako je zloglasni antisemitski film „Jevrej Süß” Veita Harlana premijerno prikazan u Veneciji 1940. godine, a Josef Goebbels, ministar propagande Trećeg Rajha, lično je otvorio festival.
Šokiran tim razvojem događaja, francuski diplomata i historičar Philippe Erlanger osnovao je vlastiti filmski festival u Cannesu.
Posljednje ratno izdanje festivala održano je 1942. godine. U međuvremenu se ta smotra filma preimenovala u talijansko-njemački festival.
„To više nije imalo nikakve veze s izvornim festivalom. Smjeli su se prikazivati samo filmovi iz Italije, Njemačke i njihovih saveznika”, objašnjava filmska historičarka Marla Stone.
Italijanski filmski kritičari tog vremena pisali su da je dobro što na festivalu više nema „površnih“ stranih filmova, već su tu „naši vlastiti kultivirani kreativci“. Sjedinjene Američke Države su od 1939. godine bojkotirale festival u Veneciji na kojem se glavna nagrada zvala „Coppa Mussolini”.
Festival je tu prošlost ostavio za sobom. Opet je pokrenut već 1946. godine i otada privlači filmske stvaratelje iz čitavoga svijeta.
Ovogodišnje sedamdeset i deveto izdanje festivala bit će otvoreno holivudskim filmom. Američki reditelj Noah Baumbach je, prema poznatom romanu Dona DeLilloa „Bijela buka”, snimio istoimeni film. U glavnim ulogama su holivudske zvijezde Adam Driver i Greta Gerwig.
Predsjednica žirija je glumica Julianne Moore. Ona će sa svojim kolegama iz žirija odlučiti ko će dobiti glavnu nagradu, koja je odavno preimenovana u „Zlatnog lava”.
Očekuju se da festival posjete i drugi slavni gosti kao što su Timothée Chalamet, Sadie Sink, Olivia Wilde, Harry Styles, Ana de Armas, Hugh Jackman i Sigourney Weaver. Filmski festival u Veneciji traje do 10. septembra.
