MENI

premijera

Muratović: “Gledajući ‘Heddu Gabler’ imamo priliku preispitati sebe”

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo premijeno će 18. marta biti izveden jedan od najproslavljenijih Ibsenovih komada “Hedda Gabler”koji se na sceni sarajevske Kuće na Obali postavlja prvi put nakon 58 godina (20. 9. 1964.).

Reditelj predstave Nermin Hamzagić i dramaturginja Asja Krsmanović u popratnom tekstu o dramskom tekstu  zapisali su da “Hedda Gabler” nastaje 1890. godine i spada među Ibsenove komade iz simbolističke faze. Posljednja je drama koju je napisao u svom 27 godina dugom egzilu, prije nego što će se 1891. napokon vratiti nazad u Norvešku, gdje će napisati još četiri drame.

U svojoj simbolističkoj fazi, Ibsen istražuje duboke psihološke konflikte pojedinca i nemogućnost razrješenja sukoba između njegove stvarnosti i ideala. U tom pogledu, čini se da je “Hedda Gabler” jedan od najintimnijih Ibsenovih komada.

Žudeći za nemogućim idealom lijepog i dostojanstvenog, a pristajući na banalnost življenja u modernom društvu, Hedda je jedan od najnepredvidljivijih, najuzbudljivijih i najslojevitijih likova ikada napisanih. Pišući “Heddu Gabler”, psihološku dramu o ženi zatočenoj u kući, braku i životu koji nije željela, Ibsen slika portret ranog industrijskog društva u kome je tehnologija omogućila masovnu proizvodnju, ali je istovremeno preoblikovala društvene vrijednosti, pa se zadovoljstvo mjeri  potrošnjom, vrijednost pronalazi u kompeticiji, a samorealizacija čovjeka se očituje u tome da li je uspješno ispunio svoju društvenu funkciju. Granice individualne slobode iscrtane su linijama društveno prihvatljivog, i svaki pokušaj odstupanja predstavlja napad na krhki poredak društvenih odnosa. Porodica postaje poligonom sukoba nesretnih ljudi, čijim životima dominira ispraznost, otuđenost i nerazumijevanje. U takav svijet, on spušta junakinju čije biće odbija da se pomiri sa onim što je okružuje i čija je tragična pogreška upravo to što je pokušala.

Ulogu kompleksne, slojevite, manipulativne, nesretne Hedde Gabler tumači Mona Muratović koja u razgovoru za Fenu, govoreći o liku koji tumači, kaže da je riječ o najkompleksnijoj ulozi za ženu i o ženi koja je ikad napisana, dok je i reditelj Nermin Hamzagić taj lik pročitao još kompeksnije nego što je napisan. Muratović smatra da Hedda koju će publika “upoznati” na sceni Narodnog pozorišta je žena koju možete sresti na ulicama, ona je vrlo realna.

– Ibsen je poznavao strukturu čovjekove prirode koja nikada nije lienarna, koja je kompleksna, koja se mijenja. Karakter jeste konstanta ali okolnosti mijenjaju čovjeka. Njegova htijenja, želje, odnos prema realnosti – ocijenila je Mona Muratović.

Govoreći o liku Hedde Gabler, ona smatra zanimljivim da je ona različit lik sa svim ljudima s kojima dolazi u kontakt.

– Ona je jedna inteligentna, prekrasna žena koja je prepuna potencijala koji nije na pravi način realiziran. Svi mi imamo negativne impulse s kojima ona jako intezivno živi ali imamo zdravije mehanizme kojima se obračunavamo s njima, dok Hedda ide do kraja svog iskustva – ustvrdila je Muratović.

Govoreći o iskustvu tumačenja ove uloge, kaže da je morala zaroniti kao i za svaku ulogu duboko u svoje iskustvo i ono magično kad bi bila bila toliko sretna ili nesretna, toliko zaljubljena ili nezaljubljena u svoga muža, kao što Heda jeste nesretna u svom braku.

Muratović je podvukla da je predstava sigurno jedna vrsta psihološkog trilera koji će biti zanimljiv publici te da će se ljudi poistovijetiti ili sa Heddom ili sa njenim mužem ili drugim likovima.

– Svako ima neki loš odnos u svom životu, svako ima neku vrstu nerealizirinosti u nečemu. Svako ima neku vrstu neiskrenosti u nekom segmentu svog života. Zašto ne bismo došli svi onako čisti u pozorište. I gledali, živjeli s Heddom te preispitali koliko daleko naša zloća može da ide. U slučaju da smo toliko duboko nesretni da idemo jako daleko u povređivanju drugih – navela je Mona Muratović.

Reditelj Nermin Hamzagić istakao je da je za njega raditi ovaj komad bio veliki izazov. Mišljenja je da Ibsenovi likovi korenspodiraju sa trenutkom u kojem mi živimo te je podsjetio da je prva premijera “Hedde Gabler” bila početkom 19. stoljeća, u prelaznom trenutku industrijske revolucije na početku kapitalizma.

– U tom kontekstu ako gledamo današnje trenutke u kojima živimo mi smo zapravo to društvo, to malograđansko društvo o kojem Ibsen piše. Uroniti tako duboko u te psihološke profile, pogotovu snažne ženske likove koje Ibsen ima, za mene je bilo veliko zadovoljstvo – naglasio je Hamzagić.

Govoreći o kontesktu u kojem nastaje predstava, on navodi da je vrlo teško raditi a ignorisati historijski trenutak u kom se to dešava.

– Mi smo s jedne strane izišli iz pandemije, a ušli smo u nešto što bi moglo biti prag trećeg svjeskog rata. Tako da je i to na neki način na nas ostavilo puno traga. Nemoguće je zanemariti kontekst rata u Ukrajini kojeg se mi ne dotičemo direktno u predstavi. Ali pitanje slobode je važan aspekt Ibsenovih djela. Tako da pitanje oslobođenja i suprotstavljanja jednom mediokritetskom društvu, a i sam rat je nešto veoma mediokritetsko, je nešto što sigurno prožima ovo djelo i trenutak u kojem smo mi radili – zaključio je Hamzagić.

Uloge u predstavi tumače Mona Muratović, Aldin Omerović, Jasna Diklić, Belma Salkunić, Vedran Đekić, Ermin Sijamija.

Dramaturgiju i adaptaciju potpisuje Asja Krsmanović, scenografiju Mirna Ler, kostimografiju Irma Saje i Vanja Ciraj-Džudža, a scenski pokret Thomas Steyaert.

Komentariši

Pratite nas na društvenim mrežama

Vremenska prognoza za danas

SARAJEVO

Kursna lista