“Sretni ljudi”, drama hrvatske dramatičarke i dramske spisateljice Nine Mitrović u režiji Ivana Lea Leme, izvedena je sinoć trećeg dana Pozorišnih igara Bosne i Hercegovine u Jajcu. Premijerno je odigrana u HNK Mostar 23. januara godine, a bavi se kazalištem i publikom, odnosno načinima kako kazalište vratiti publici, ponuditi mu ono što je teatar dužan – ne samo smijeh i plitku zabavu, nego istinsku katarzu kroz humor.
Reditelj Ivan Leo Lemo o predstavi je zapisao “da su “Sretni ljudi” priča o ljudskim pričama, to su unutarnji monolozi, tijek svijesti, točnije nesvijesti, nas, vas, njih, svih. I publike i predstavljača. Što ljudi misle kad ne misle”.
– Ne pitam, nego konstatiram. To jest, režiram. Što ljudi znaju kad ne znaju. Što ljudi vide kad ne gledaju. Što publika misli kad dođe u kazalište. Što kazalište misli o sebi. Po čemu smo isti. Po čemu smo posebni. Tko smo mi i čemu služi kazalište. To su neka od pitanja koja otvara ova divna drama o nama. O svima nama s obje strane pozornice. S obje strane naše osobnosti. Ono što se vidi i ono što skrivamo kad šutimo u mraku. U mraku kazališne dvorane. U mraku podsvijesti. U mraku inhibicije. U tišini. U tajni. Što skrivamo? Ako svi skrivamo isto, onda je bolje da se otvorimo. Pustimo moljce da izlete vani iz naših prašnjavih kostima i maski. Pustimo se i prepustimo. Bit ćemo sretniji. Sretni smo što smo sreli “Sretne ljude” i što publici možemo ponuditi publiku. Mi smo vi – zapisao je Ivan Leo Lemo.
Za selektoricu Igara glumicu Hasiju Borić-Stojić “Sretni ljudi” su svojevrstan esej o pozorištu, bez klasične dramske strukture.
– Stvarna publika u teatru sluša i gleda niz unutarnjih monologa gledalaca jedne predstave, koji tek povremeno imaju dodirnih tačaka. Unutarnje radnje nema, to je tek slika jednog neurotičnog, iščašenog vremena koje živimo, tragična slika našeg vremena u kom se ljudi opijaju, drogiraju, maštaju o ljubavi, o svojim budućim karijerama. Izdvojila bih veoma duhovitu, tragikomičnu igru glumca koji ima samo jednu repliku u komadu koji se gleda, a i nju ponekad zaboravi pritisnut svakojakim nevoljama koje mogu zadesiti glumca koji dva sata nepomično stoji. Mislim da je Pehar pronašao najtačniji način igre i put kako da osvoji naklonost i empatiju gledalaca – zapisala je Hasija Borić-Stojić.
U predstavi igraju: Robert Pehar, Miro Barnjak, Ivo Krešić, Ivan Skoko, Sandra Krgo Soldo, Nikolina Marić, Mirela Mijačank Kordić, Ana Franjčević, Tea Pandža, Damir Čobo, Vedran Vilogorac, Filip Lukenda, Maja Husković, Zorislav Galić, Mario Bošnjak, Mustafa Stupac.
U okviru Pratećeg programa u salonu Doma kulture Jajce će biti upriličeno predstavljanje Natječaja za najbolji neobjavljeni dramski tekst mladih autora HNK Mostar. O natječaju će govoriti Ivan Vukoja, Anita Milićević i Dragan Komadina.
Cilj je Natječaja unaprjeđenje hrvatske suvremene drame, povećanje mogućnosti profesionalnoga angažmana mladih autora/autorica, jačanje hrvatskoga zajedništva te očuvanje hrvatskoga jezika, kulture i identiteta.
U programu posvećenom preminulim velikanima teatra i umjetnosti danas će se govoriti o glumačkom velikanu Velimiru Pšeničniku Njiriću, te akademskom slikaru i dugogodišnjem scenografu HNK Mostar Davorinu Briševcu.
Velimir Pšeničnik Njirić (1948/2022), glumac s više od četrdeset godina profesionalnog igranja na pozornici, preminuo je u Mostaru u decembru 2022. godine. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru 1994. godine u kojemu je igrao sve do umirovljenja 2017. godine.
Davorin Briševac rođen je u Varešu 1957. godine. Preminuo je u novembru prošle godine. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu i postao akademski slikar. U Bugojnu je radio kao dizajner, pedagog i scenograf velikog broja predstava tamošnjeg teatra FEDRA. Odlazi u Mostar i tamo se bavi scenografijom, kojom se bavio i na filmu, autor je niza nekoliko poštanskih marki i ilustracija za udžbenik, a izlagao je na više samostalnih i skupnih izložbi.
