Praizvedba baletne predstava “Sjećaš li se…? Sjećaš li se Dolly Bell?” za koju je koreografiju, režiju i dramaturgiju uradio Staša Zurovac a muziku rumunski kompozitor Alexander Balanescu, premijerno će biti odigrana 29. novembra na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.
Dolly Bell mitska ikona Sarajeva
„Dolly Bell“ je mitska priča i koja je postala dio identiteta Sarajeva, naše kulture i života u gradu. Ono što je osamdesetih godina prošlog stoljeća predstavljao film reditelja Emira Kusturice i scenariste, pjesnika Abdulaha Sidrana, danas je pred vama u novoj formi, plesu, baletu kojeg je postavio Staša Zurovac. Želimo da u našem repertoaru imamo praizvedbe, nove i originalne balete koji će rezonirati sa ovovremenim Sarajevom. Dok u teatru nastavljamo čuvati priče poput Dolly Bell iskonski duh Sarajeva će tražiti nove umjetničke forme sa umjetnicima Narodnog pozorišta i za novo vrijeme. Siguran sam da će svako od nas u ovoj predstavi vidjeti zašto prošlost može da nam objasni sadašnjost. Filmska i literarna ikona od večeras je i baletna nova Dolly Bell za Sarajevo kojeg volimo ljubiti u prošlosti, čuvati u sadašnjosti i njegovati za budućnost.
Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo
RIJEČ KOREOGRAFA
„Volja jeste velika snaga, ali se ona uvijek okreće protiv nas. Zato, odbacite volju: samo uobrazilja neka vas vodi.“
„I kada se zaljubljujem“, zapisao je u Dnevnik, „to samo znači da se selim u onoga čovjeka, ono biće koje nju voli.“
Abdulah Sidran – „Sjećaš li se Dolly Bell?“
„Sidranov tekst prije svega me je zainteresirao kao naslov koji je snažno upisan u kolektivno sjećanje. Koreografija u simbiozi s plesom, a još udružena s literarnim predloškom, zadatak je koji implicira potragu da se pronađe adekvatan jezik kojim bi se tom fantastičnom djelu odala počast, a također i jedna nova vrsta umjetničkog uskrsnuća koje kroz svojevrstan sublimat ponuđene umjetničke stvarnosti potiče sjećanje, a također nastoji ponuditi novu vrijednost i onom gledatelju koji ne poznaje djelo, te mu nudi jednaku priliku da ga doživi i razumije. Koreografija nije samo oblikovanje plesnih pokreta na muziku, već puno više od toga kada se stvara kazališna predstava. Ona je i glazba i tijelo, i kostim i scenografija, i svjetlo i dramaturgija, gotovo sve što ga sačinjava, jer radi se o neverbalnom svijetu kreacije. Sidranov svijet nevjerojatno je bogat, prije svega kao literarni jezik pun poezije čovjeka, lokaliteta i vremena, s druge strane, jako je bogat likovnošću ambijenta, a još i više
suosjećanjem s emocijom običnog čovjeka kojeg je zadesio svijet te priče.“
Staša Zurovac
ALEXANDER BALANESCU, kompozitor
Alexander Balanescu, rođen u Rumuniji, nije samo plodan kompozitor, već i jedan od najvećih vizionara i najuzbudljivijih violinista našeg vremena. Kao vođa Balanescu kvarteta, koji je osnovao 1987., bio je ključan u transformaciji gudačkog kvarteta iz “klasičnog” ansambla u muzički entitet u središtu oživljavanja nove muzike, mijenjajući iz temelja njegov repertoar i njegov odnos s publikom.
Tokom svoje karijere, Balanescu je veliku inspiraciju crpio iz saradnje s raznim umjetnicima. Da spomenemo samo neke: u svijetu plesa (s Pinom Bausch, Meryl Tankard, Jochenom Ulrichom, Virgiliom Sienijem); u pozorištu (s Pippom Delbonom, Matthewom Dunsterom – za Royal Shakespeare Company, The Globe Theatre, Chiarom Guidi – za Compagnia Raffaello Sanzio); u filmu je dvaput nagrađen Gopo nagradom za najbolji originalni soundtrack, 2007. za Kako sam proveo kraj svijeta (r. Catalin Mitulescu) i 2016. za Čarobnu planinu (r. Anca Damian), te nagradom FIPA-e za The Scandalous Lady W (red. Sheree Folkson, BBC Films).
Balanescu je odbijao priznati podjele između različitih muzičkih polja, te je stoga radio s umjetnicima tako raznolikim kao što su Michael Nyman, Gavin Bryars, David Byrne, Kraftwerk, Pet Shop Boys, Jack De Johnette, Ornette Coleman, John Surman, Goldfrapp, Depeche Mode, i Grace Jones.
Njegova prva opera, Treibgut/Flotsam, koprodukcija International Donaufesta i Theatre Ulm, premijerno je izvedena u julu 2016. godine.
Balanescu je sarađivao s Landestheatrom Linz u produkcijama Jochena Urlicha i nekoliko puta s Ars Electronica Centrom.
Snimke Balanescuovih originalnih djela, Possessed, Luminitza, Angels and Insects, Maria T, An Introduction to the Balanescu Quartet, objavila je MUTE records. Balanescu je nakon toga potpisao ugovor s kompanijom UNIVERSAL, koja je reizdala sve njegove prethodne albume i također objavila novi album BalAEnescu, posvetu velikom Georgeu Enescuu, u proljeće 2019. Ostale snimke uključuju njegovu posvetu Yellow Magic Orchestra, East meets East (Con-Sipio), njegovu muziku za talijanski ratni film Il Partigiano Johnny (Djevica, Italija), Otok s Adom Mileom (Plava Kapibara), njegovu saradnju s elektroničkim umjetnicima, Lume,Lume (Dust Gold). Također ga se može čuti na Big Bang Theory Carle Bley, te kao gosta na albumima Goldfrappa, Gianne Nanini, Malike, To Rococo Rot, Stateless, Spiritualized, Rabih Abou Khalil, The Pet Shop Boys, Depeche Mode, Kate Bush i Grace Jones.
STAŠA ZUROVAC, koreograf
Plesač i koreograf, nekadašnji vodeći solista Baleta Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu. Diplomirao je na Baletnoj školi u Zagrebu, Hrvatska, u klasi prof. Tatjane Lucić-Šarić. Studij je nastavio u St. Petersburgu na Baletnoj akademiji Vaganova gdje je diplomirao pod mentorstvom V. K. Onoschka. Sarađivao je s brojnim svjetski poznatim koreografima poput Milka Šparembleka, Martina Müllera, Teda Brandsena, Vasca Wellenkampa, Gagika Ismailiana, Petera Breuera, Dinka Bogdanića, Patricka Delcroixa i mnogih drugih. Od 1996. do 1999. učestvovao je kao plesač u plesnoj grupi Compania Portuguesa de Bailado Contemporaneo u Lisabonu, pod vodstvom i osnivačem portugalskog koreografa Vasca Wellenkapa. S koreografom Markom Boldinom pokrenuo je nezavisnu umjetničku organizaciju Atelier Choréo-graphique u Zagrebu, Hrvatska. Od 2003. do 2012. bio je umjetnički direktor Baleta Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Od 2012. do 2018. radio je na Univerzitetu u Rijeci kao gost predavač scenskog pokreta za glumce na studiju Gluma, mediji i kultura. Od 2018. do 2019. bio je direktor proba u Musiktheater/Landestheater Linz. Trenutno je slobodni autor i koreograf u Linzu.
Koreograf je, autor i redatelj brojnih koreografija, cjelovečernjih baleta, plesnih i dramskih predstava.
Dobitnik je sljedećih nagrada:
Grand Prix nagrada i nagrada publike za koreografiju Zaručnici sanjaju na 5. festivalu koreografskih minijatura u Beogradu;
Druga nagrada na 17. međunarodnom takmičenju koreografa u Hannoveru za koreografiju The Fiancées Dream;
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje stvaralaštvo mladog umjetnika za djela Zaručnici sanjaju i Molim te, probudi me;
Muzička nagrada Jutarnjeg lista Peristil za najbolju muzičko-scensku izvedbu na Splitskom ljetu za balete Bogovi se ne ljute i Daj, daj te za balet Daíssa-East of Eden;
Nagrada Boris Papandopulo za najbolji balet sezone 2004./2005. u Hrvatskom narodnom kazalištu Balet Ivana pl. Zajca u Rijeci;
Nagrada Dimitrije Parlić Udruženja baletnih umjetnika Srbije;
Nagrada grada Beograda i Godišnja nagrada Narodnog pozorišta za balet Ko to tamo peva?;
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje savremeno plesno djelo Cirkus primitif balet (HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci);
Nagrada Grada Rijeke za izuzetna umjetnička postignuća i izuzetan doprinos uspjehu Baleta HNK Ivana pl. Zajc, Rijeka;
Nagrada Vladimir Nazor Ministarstva kulture RH za balet Proces.
BLANKA ADŽIĆ URSULOV, kostimografkinja
Bjanka Adžić Ursulov jedna je od najistaknutijih i najutjecajnijih slovenskih i međunarodno poznatih kostimografa i scenografa. Dizajnirala je kostime i scenografiju za više od 250 pozorišnih predstava širom Evrope. Sarađivala je s mnogim značajnim evropskim redateljima i koreografima kao što su: Jochen Ulrich, Galin Stoev, Joseph Nadj, Mei Hong Lin, Lode Devos, Dinko Bogdanić, Janusz Kica, Urban Andras, Staša Zurovac, Lenka Udovički i dr.
Njeni kostimi i scenografija korišteni su u brojnim evropskim pozorištima i u svim većim pozorištima bivše Jugoslavije. Sarađivala je sa sljedećim pozorištima: Slovensko narodno gledališče Ljubljana, Landestheater Linz, Theater Konstanz, Oper Köln, Tanzforum Köln, Compagnie Josef Nadj, Centre choréographique national d’Orléans, Comédie de Saint-Etienne, Théâtre de la Ville Paris, Théâtre Gérard Philip Paris, Festival d’Avignon, Vidy-Lausanne, ÖRF – Staatsoper and Ballett Wien, Shakespeare’s Globe Theatre London, UCLA Los Angeles, Theatre of Nations Moskva, Comédie Française Paris, Kazalište Ulysses na Brijunima, Hrvatska, Théâtre de la Cité Toulouse, Francuska itd.
Također je radila na dvije baletne produkcije na Venecijanskom bijenalu.
Bjanka Adžić Ursulov nekoliko je puta sarađivala s Landestheatrom Linz u produkcijama Jochena Urlicha i Mei Hong Lin.
Autorica je i brojnih izložbi, skica i instalacija. Njemački pozorišni časopis Theater heute 1994. proglasio ju je jednom od deset najboljih kostimografa u Njemačkoj. Dobitnica je brojnih nagrada za svoj rad, od kojih se ističu nagrada Metod Bajura (godišnja nagrada Društva slovenskih filmskih stvaratelja) 1983., nagrada Prešernova sklada (slovenska nacionalna nagrada na području umjetnosti) 1997., nagrada Vesna za film Neke druge priče na Festivalu slovenskog filma u Portorožu, Zlatna Afrodita na Ciparskom međunarodnom filmskom festivalu i Prešernova nagrada (najviša slovenska nacionalna nagrada za životno djelo u umjetnosti) 2019.
