Bosanskohercegovačku promociju antologije “Drvo na brijegu”, koju je priredila tešanjska pjesnikinja i književna kritičarka Melida Travančić, organizirala je večeras u okviru tradicionalne manifestacije “Oktobar – Mjesec knjige 2023” Gradska biblioteka Zenica.
Travančić je istakla kako joj je drago da se u Zenici otvara prostor za predstavljanje knjiga i autora sa područja Zeničko-dobojskog kantona te napomenula kako je prva promocija ove knjige organizirana u crnogorskom Bijelom Polju, u sklopu “Ratkovićevih večeri poezije”.
– Večeras i u Zenici predstavljamo izbor iz savremene bosanskohercegovačke i crnogorske književnosti “Drvo na brijegu”, koju smo priredili direktor Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije” iz Bijelog Polja Kemal Musić i ja. Knjiga sadrži izbor iz mlađe crnogorske i bh. poezije. Dvadeset je autora – po 10 iz BiH i Crne Gore, a fokus smo postavili na mladim autorima, zapravo mlađim od 1980. do 1997. godišta – istakla je Travančić.
Željeli su, podvukla je, “u fokus staviti poeziju”, naglasivši da je ovo prvi izbor takve vrste, mlađih autora.
– Namjera je bila da prikažemo koje su to zajedničke teme koje, tako da kažem, proganjaju pjesnike. Zapravo je tu širok spektar tema, ali ono što je zajedničko poeziji to su univerzalne teme – poput ljubavi, smrti…Znamo koliko pjesnike muče i egzistencijalni problemi, politička situacija…Kod bh. književnika itekako se osjeti prisustvo rata. Od prvog pjesnika, kojim i počinje knjiga Adnana Šetice, kod koga je snažno reflektirano ratno pismo – kazala je Travančić, istaknuvši da se ista tematika osjeti i kod drugih bh. pjesnika.
Karakteristika crnogorskih autora je da su veći fokus stavili na “uslovno kazano, borbu za domovinu”.
– To je izuzetno naglašeno u fokusu pjesama Borisa Đurovića, s obzirom na podjele i strašan jaz u crnogorskom društvu. Na neki način crnogorski pjesnici, poput spomenutog Đurovića, nastoje sačuvati Crnu Goru riječima, jer je, evo, poezija ta koja otvara diskurs i dijalog suočavanja sa stvarnošću – podvukla je Travančić.
Ovim su izborom, kaže, nastojali prikazati i upoznati dvije “bliske savremene književnosti”, koje se umnogome dodiruju, ali do sada nije bilo prikaza i predstavljanja. Najavila je kako slijedi sarajevska promocija ove knjige, a nada se da će uskoro biti promovirana i u Podgorici.
Važno je što su, dodaje, projekt podržale dvije izdavačke kuće te su i time surađivale BiH i Crna Gora. Sa crnogorske strane to je Izdavačka kuća “Ratkovićeve večeri poezije”, a sa bh. strane “Planjax” iz Tešnja, koje su zajednički objavile ovu knjigu.
Dogovoreno je, najavljuje, da će “Planjax” štampati te do početka februara objaviti dvije knjige crnogorskih autora te “bh. čitateljima dati priliku da se upoznaju sa tako bliskom književnošću”.
– Mi smo u petak sa IK “Planjax” i uz podršku Fondacije za izdavaštvo Fedracije BiH, imali jedan projekat, koji smo uspješno realizirali u Crnoj Gori. U Podgorici smo predstavili “Savremenu bh. književnost u drugom prostoru”. Tako je naslovljen projekt – kazala je Travančić.
U promociji su, dodaje, osim nje, sudjelovali i Muamer Planjac i bh. pjesnikinja Umihana Krličević-Omerović te direktor JU “Ratkovićeve večeri poezije” iz Bijelog Polja Kemal Musić.
