Projekat Dijahronijski kontrapunkt istražuje međusobno prožimanje muzike i književnosti kroz izvođačke i interpretativne prakse koje nadilaze standardne okvire umjetničke prezentacije. Treći set događaja, održan u martu u Sarajevu, obuhvatio je koncert klasične muzike i promociju romana, demonstrirajući kako interdisciplinarni pristupi mogu otkriti nove dimenzije umjetničkog izraza.
U koncertnoj sali „Cvjetko Rihtman“ u Sarajevu 26. marta 2025. godine održan je koncert Dua ‘SA Sinfonietta’, koji čine violinistkinje Alma Dizdar i Tamara Arsovski. Program koncerta obuhvatao je djela Jean-Marie Leclaira, Maxa Regera, Grażyne Bacewicz i Heinricha Ignaza von Bibera.
Izvedeni repertoar za ovaj koncert predstavlja rijetko izvođene kompozicije koje zahtijevaju visoku tehničku spremnost i duboko razumijevanje muzičke strukture, stila i konteksta. Ovaj koncert istakao je bogatstvo violinističke literature kroz različite epohe, čime je naglašena evolucija violinističkog izraza i njegovo kontinuirano nadograđivanje kroz stoljeća. Konceptualna linija kretala se od barokne sofisticiranosti Leclaira, preko kontrapunktske ekspresije Regera i modernističkog senzibiliteta Bacewicz, do inovativnih harmonijskih struktura i skordature u Biberovoj Harmonia artificiosa-ariosa.
Otvaranje koncerta Leclairovom Sonatom za dvije violine u e molu, op. 3, br. 5 donijelo je izuzetnu jasnoću fraziranja i artikulacije, pri čemu su izvođačice demonstrirale istančan osjećaj za agogiku i stilske karakteristike francuskog baroka. Leclairove polifone teksture, u kojima se dva instrumenta isprepliću u neprekidnom dijalogu, bile su izvedene s precizno oblikovanim dinamičkim nijansama. Regerov ciklus Tri dua, op. 131b predstavio je kontrapunktski izazov koji je duo ‘SA Sinfoniett’a nadmašio impresivnom tehničkom spremnošću i jasnoćom vođenja glasova. Fuge i kanoni izvedeni su s naglašenim osjećajem za frazu i balans, čime je istaknuta složenost Regerovog zvučnog svijeta koji se oslanja na tradiciju Bacha, ali donosi i specifičnu harmonijsku gustoću karakterističnu za kasni njemački romantizam. Vrhunac koncerta predstavljala je Svita za dvije violine Grażyne Bacewicz, u kojoj su se istakli ritmička preciznost i dinamička raznovrsnost. Ova kompozicija, poznata po spoju folklornih elemenata s modernističkim harmonijama, zahtijeva visok stepen tehničke izvrsnosti i interpretativne fleksibilnosti, što su izvođačice uspješno prenijele publici kroz izražajnu artikulaciju i kontrastne tonske boje. Zaključno djelo programa, Biberova Harmonia artificiosa-ariosa, Partia br. 6 u D-duru, donijelo je fascinantnu soničnu avanturu kroz skordaturu, barokne improvizacijske elemente i bogatu ornamentiku.
Dva dana nakon koncerta, 28. marta 2025. godine, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine održana je promocija romana Prazne kuće autorice Danka Ivanović. Program je započeo muzičkom improvizacijom ansambla ‘SA Sinfonietta’, u sastavu violinistkinja Alme Dizdar, Tamare Arsovski i Sare Kasap, te violončelistkinje Belme Alić, inspirisanom upravo ovim romanom. Time je uspostavljen neposredan dijalog između književnog i muzičkog izraza, istražujući mogućnosti prevođenja narativne strukture i emotivne suštine romana u zvučni oblik. Publika je imala priliku da doživi književni tekst kroz auditivnu dimenziju, čime je stvoren snažan sinergijski efekat između dvije umjetničke discipline. Spajajući narativnost romana sa muzičkim improvizacijama, ansambl je demonstrirao kako se književnost može tumačiti ne samo kroz analizu teksta, već i kroz zvučnu artikulaciju njegovih emotivnih i estetskih kvaliteta.
Centralni dio događaja bio je razgovor o romanu Prazne kuće autorice Danke Ivanović, objavljenom u izdanju Partizanske knjige iz Kikinde. Razgovor su vodili Šejla Šehabović i Vladimir Arsenić, a promocija je bila osmišljena kao dinamičan razgovor koji je omogućio dublje istraživanje tematskih, narativnih i stilističkih odlika romana. Voditelji su postavljali pitanja koja su se kretala od tehničkih aspekata književnog jezika i narativne strukture do šireg konteksta u kojem se roman može čitati, uključujući feminističku perspektivu, intertekstualne reference i filozofske dimenzije djela.
Promocija je bila strukturisana u nekoliko segmenata. Prvi dio razgovora bio je posvećen genezi romana, metodologiji pisanja i inspiracijama autorice, pri čemu je Ivanović iznijela uvid u procese oblikovanja svog narativa. Nadalje, diskutovalo se o intertekstualnosti kao bitnom segmentu romana, analizirajući kako tekst komunicira s književnim i filozofskim tradicijama, a posebno s modernističkim i postmodernističkim poetikama. Poseban naglasak stavljen je na jezičku i formalnu inovativnost romana Prazne kuće. Analizirane su stilističke strategije kojima autorica oblikuje fragmentarnu naraciju, efekti kratkih poglavlja i načini na koje se kroz minimalizam postiže literarna gustina. Takođe se diskutovalo o ulozi humora i ironije kao mehanizama subverzije i kritike društvenih normi.
Koncert i promocija knjige, iako odvojeni događaji, objedinjeni su zajedničkom idejom istraživanja odnosa između različitih umjetničkih izraza i produbljivanja interdisciplinarnog dijaloga. Dijahronijski kontrapunkt ne samo da afirmiše savremene umjetničke tendencije, već i otvara nova pitanja o interpretaciji i percepciji umjetnosti u današnjem kontekstu.
U aprilu 2025. godine biće objavljen i treći ekfrastički tekst u okviru ovog projekta, koji će napisati autorica Danka Ivanović, inspirisana izvedbama Dua ‘SA Sinfonietta’. Tekst će biti zasnovan na muzičkom programu izvedenom na koncertu i reflektovati njegovu estetsku i konceptualnu složenost. Kroz ekfrastički pristup, Ivanović će istražiti kako muzika oblikuje literarni jezik i kako se književno stvaralaštvo može koristiti kao alat za artikulaciju zvučnog doživljaja.
Projekat Dijahronijski kontrapunkt je podržao British Council u okviru projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs). CC4WBs je finansiran od strane Evropske unije, i ima za cilj unapređenje dijaloga na Zapadnom Balkanu kroz jačanje kulturnog i kreativnog sektora i razvijanje njegovog potencijala za društveno-ekonomski uticaj u ovom regionu. Tokom perioda od 48 mjeseci, projekat CC4WBs ima za cilj poboljšati učinak kulturnog i kreativnog sektora kako bi unaprijedio vještine, znanja i pristup finansijskoj pomoći, povećao konkurentnost te omogućio održivu koprodukciju i cirkulaciju dobara i usluga na Zapadnom Balkanu.
