Nakon 20 godina Sarajevo je ponovo domaćin Ansamblu narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Publika će napokon imati priliku uživo gledati i uživati u vrhunskom plesnom nastupu kojeg prati jedinstvena tradicijska, vokalno-instrumentalna ekspresija. Energičnost, nadahnutost i profesionalnost svojstveni su plesnim koncertima Ansambla LADO. Svojim koreografskim i scenskim interpretacijama LADO svojoj publici poklanja nezaboravno iskustvo.
Koncerti Ansambla širom svijeta nailaze na nepodijeljeno oduševljenje publike, ali i stručne kritike, koja ga redovito svrstava uz bok najboljih svjetskih folklornih skupina. LADO je nastupao na nekima od najpoznatijih svjetskih pozornica i koncertnih podija, od Royal Albert Halla u Londonu do teatara na njujorškom Broadwayu, od moskovske Koncertne dvorane Čajkovski do Mann Auditoriuma u Tel Avivu, kao i u brojnim svjetskim opernim kućama, na festivalima, svjetskim izložbama, Olimpijskim igrama…
Ansambl LADO u Sarajevo stiže 20. maja u BKC Sarajevo sa početkom od 20:00 sati.
Pune sedamdeset i tri godine repertoar Ansambla LADO oblikovan je i temeljen na vrhunskim koreografskim i glazbenim djelima kojima se na zavidnoj estetskoj, umjetničkoj, izvedbenoj i profesionalnoj razini interpretira plesna, muzička i odjevna baština Hrvatske.
Ovim plesnim koncertom LADO publici donosi neke od svojih najpoznatijih, najizvođenijih i uvijek rado viđenih točaka iz svog bogatog repertoara -Ladarke koreografiju koja predstavlja svojevrsnu „himnu“ i zaštitni znak Ansambla, Linđo – dubrovačko-primorsku poskočicu, Ej sviraj Pavo – pjesme i plesove iz Baranje, Goranski bal te neponovljive Prigorske plesove, Krčki tanac, Drmeš i Vrličko kolo Zvonimira Ljevakovića…
Hrvatska je svjetski fenomen po broju zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara što dodatno obvezuje Ansambl LADO u njegovoj misiji očuvanja i prezentiranja baštinjenih muzičko – plesnih fenomena. Kada je o hrvatskoj zaštićenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini riječ, u ovom programu moći ćemo uživati u osebujnim međimurskim popevkama,nijemom kolu s područja Dalmatinske zagore, dvoglasju tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, zvucima gajdi, lijerice, sopila, cimbala…
